Javna ustanova GIMNAZIJA OBALA Sarajevo 

                   Titula najdemokratičnije škole u Bosni i Hercegovini u kategoriji srednjih škola za 2015/2016. godinu!                               

Viagra Super Active Viagra Generisk Cialis Gel Generisk Levitra cialis pris Kamagra Gel Viagra Soft kamagra oral jelly cialis generisk viagra online viagra online Generisk Viagra Cialis Online Kvinnor Cialis Generisk Cialis Kvinnor Viagra Cialis Super Active Cialis soft viagra apoteket Kamagra Cialis Soft Viagra sverige Kamagra Online

Jezički savjetnik

Svaki jezik ima svoja pravila koja treba poštovati i primjenjivati u svakodnevnoj komunikaciji. Svaka veća zajednica ima svoj jezik. Jezik je u svojoj ranoj fazi nastanka, kao i zajednica, neuređen i bez čvrstih pravila. Kada zajednica dostigne određeni stepen civilizacijskog razvoja, ona normira svoj jezik.
Jezička norma je skup propisanih pravila upotrebe jezika. Svaki jezik ima svoju normu. Norma mora biti otvorena, jasna i zastuplјena na svim nivoima jezičke strukture.
U svakodnevnom govoru i pisanju često nailazimo na teškoće i dileme. Nedoumice se javljaju kod svih ljudi.  Čovjek, između ostalog, vrijedi onoliko koliko je pismen. Da bismo bili pismeni, moramo njegovati i čuvati tradiciju našeg jezika, poštovati njegova pravila i zakonitosti. U nastavku donosimo kraći podsjetnik nekih osnovnih pravopisnih i gramatičkih pravila u bosanskom jeziku, ali i nedoumica koje se često javljaju.

Apostrof – Apostrofom se označava ispušteni dio riječi ili broja: Je l' Saraj'vo gdje je nekad bilo? – Rođena je 23. II '90.  Apostrof se ne piše na kraju krnjeg infinitiva u sastavu futura I niti uz kraće oblike koji su prihvaćeni u bosanskom standardnom jeziku: pisat' će – pisat će.

Geminacija – pojava udvajanja istih suglasnika. Udvojeno se pišu u superlativu suglasnici jj (najjasniji, najjednostavniji, najjači) te u složenicama dd (podidjalekt), nn (vannastavni), rr (superrevizija), tt (tridesettrećina). Geminacija je česta i u islamskim terminima i općenito u riječima orijentalnog porijekla: Allah, Džennet.

Glas h – Ovaj glas piše se u osnovnim i izvedenim riječima (hajde, aždaha, lahak, hrđati); u genitivu množine zamjenica, pridjeva i brojeva (ovih, dobrih, lijepih, četvrtih); u 1. licu jednine aorista (dođoh); u 1. licu jednine imperfekta (govorah); u 1. licu jednine kondicionala (govorio bih).

Glas j – Piše se u međusamoglasničkom položaju, tj. između: i i a (avlija), i i e (iz Azije), i i i (čiji), i i o (zmijom). Piše se kod pridjeva izvedenih od imenica na –ija, -ij, -ije (komšijski, gimnazijski, aluminijski, Ovidijev). Glas j piše se u imperativu (popij, umij se, umijmo se). Glas j ne piše se između i i o u riječima stranog porijekla (avion, sociologija, studio).

Jat – U bosanskom jeziku umjesto jata u dugim je slogovima po pravilu ije, a u kratkim je (dijete – djeca). Zamjena jata sa i javlja se ispred samoglasnika o (vidio, htio) te ispred suglasnika j (smijati se) i lj (bilješka). Zamjenu jata sa e imamo u malobrojnim riječima (mreža, repa, nekoliko), a dvojaka je zamjena iza suglasničke grupe sa r (bregovi / brjegovi).

U bosanskom jeziku razlikujemo imenice: dotjecanje (: dotjecati), istjecanje (: istjecati), natjecanje (: natjecati), potjecanje (: potjecati) od imenica: doticanje (: doticati), isticanje (: isticati), naticanje (: naticati), poticanje (: poticati). Ovdje treba paziti na razliku:

Natjecatelji se natječu, a mestve se na noge natiču. – Uskufi potječe iz okolice Tuzle, a njegov rječnik iz 1631. potiče i danas na istraživanja bosanskog jezika. – Drina utječe u Savu, a konac se u ugli utiče.

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi – Sastavljeno se pišu imenice: neznanje, neznalica. Sastavljeno se pišu pridjevi prefiksalne tvrobe: bezimen; pridjevi s riječcom ne: nedužan, neograničen, nestvaran.

Riječca ne piše se odvojeno od glagola: ne dam, ne mogu, ne želim, ne volimo, ne rade. Riječca ne piše se sastavljeno u oblicima: neću, nisam, nemoj, nemam.

Veliko slovo – Velikim početnim slovom piše se vlastito ime, prva riječ u naslovu i rečenici te riječ iz poštovanja. Sva jednočlana vlastita imena pišu se velikim početnim slovom. U svih se višečlanih imena velikom slovom piše prvi član, ali se kod jednog dijela višečlanih imena velikim slovom pišu svi članovi (osim pomoćnih riječi – prijedloga i vezika): Mehmed Meša Selimović, Tuzlanska ulica, Ulica Ferhadija, Buča Potok, Kobilja Glava, zapad (strana svijeta), Zapad (zemlje i narodi), Austro-Ugarska monarhija, austrougarski period, Sarajevska olimpijada, Zimska olimpijada u Sarajevu.

Aorist pomoćnog glagola  biti

Lice

Jednina

Množina

1.

(ja) bih

(mi) bismo

2.

(ti) bi

(vi) biste

3.

(on,ona,ono) bi

(oni, one, ona) biše

Pisanje futura prvog

Lice

Jednina

Množina

1.

(ja) ću biti/ bit ću

(mi) ćemo biti/ bit ćemo

2.

(ti) ćeš biti/ bit ćeš

(vi) ćete biti/ bit ćete

3.

(on, ona, ono) će biti/ bit će

(oni, one, ona) će biti/ bit će

Imenica večer – to je imenica ženskog roda pa će biti: dobra večer, a ne dobro veče, dobar veče i sl.

Imenice s nastavkom –lac
Imenice koje se u Njd. završavaju na –lac (slušalac, gledalac, nosilac, čitalac) u svim ostalim padežima imaju vokaliziranu osnovu, izuzevši Gmn.: slušalaca, gledalaca, noslilaca, čitalaca.

Njd. gledalac         Nmn. gledaoci
Gjd. gledaoca        Gmn. gledalaca

Prilog dole ili dolje

Pravilno je dolje. Ovaj prilog vodi porijeklo od staroslavenske riječi dolě (ě=jat=je): gore-dolje; kapa dolje; na putu prema dolje.
Prilog dolje nije potrebno upotrebljavati s glagolima koji u svom značenju već sadrže oznaku kretanja prema dolje (silaziti, spuštati se, spustiti se, sići): silazim dolje > silazim; spusti se dolje > spusti se.

Sljedeći i slijedeći

Sljedeći je pridjev u značenju idući, naredni, i dolazi uvijek uz imenice: sljedeća stranica; sljedeći nastavak; treba učiniti sljedeće.
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji od glagola slijediti i znači činiti nešto na način da nekoga ili nešto slijedimo: Slijedeći djevojku, došao sam do njene kuće.

Nijedan ili ni jedan

Izraz nijedan u značenju nula ili niko uvijek se piše zajedno, i može se tretirati kao broj.
Nijedan dan nisam odsustvovao s nastave. Nijedan čovjek na ovom svijetu nije neustrašiv. 

Ali, kada želimo da kažemo i naglasimo da niko od dvojice ili niko od dvije osobe nije bio prisutan ili nije nešto uradio, postigao, pisat će se uvijek odvojeno i uvijek u paru s drugim članom iz izraza: ni jedan ni drugi.  Također će se rastavljeno pisati s prijedlozima: ni s jednim, ni s drugim:
Ni jedan ni drugi nije došao na ispit. Ni s jednim od njih dvojice nisam u kontaktu.

Došao je s autobusom ili došao je autobusom

Instumental s prijedlogom koristi se kada ima značenje društva: Došla sam s drugaricama.
Instrumental bez prijedloga koristi se kada ima značenje sredstva: Pišem olovkom. Putujem autobusom.
Odabrao i pripremio: Elvis Mehanović, profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog  jezika i književnosti

Znanje se množi dijeljenjem!

Tko želi nešto naučiti, naći će način; 
tko ne želi, naći će izliku. (Pablo Picasso)

Učenje bez razmišljanja je prazno, 
razmišljanje bez učenja je opasno. (Lao Tse)

Korijeni učenja su gorki, 
ali plodovi su slatki. (Aristotel)
Kad poučavamo druge, 
učimo i sami. (Seneka)