28.10.2024. godine Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u Bosni i Hercegovini pod motom Od baštine do (informacijske) usluge 

 

Pečati školskih bilioteka – „nijemi svjedoci“ historije i kulturne baštine Bosne i Hercegovine 

Naša škola, a samim tim i školska biblioteka, ima izrazito bogatu historiju. Kroz dugu tradiciju postojanja, škola je dala nemjerljiv doprinos i značaj u obrazovanju učitelja i nastavnika u Bosni i Hercegovini. Škola je prepoznatljiva  po tome što su se u njoj stoljećima obrazovali učitelji i nastavnici koji su svoje školovanje nastavljali na prestižnim evropskim univerzitetima.  

Naredbom Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, škola je osnovana daleke 1882. godine pod nazivom Obrazovalište za pripomoćne učitelje. Samo četiri godine kasnije, 1886. godine, ova ustanova prerasla je u redovnu Učiteljsku školu, čime su udareni temelji profesionalnom obrazovanju učitelja u našoj zemlji. 

Kada je 1911. godine otvorena Ženska preparandija, Učiteljska škola preimenovana je u  Mušku preparandiju. Muška preparandija je 1914. godine izmještena u Derventu, ali je Ženska učiteljska škola nastavila svoj rad u Sarajevu.  Međutim, 1934. godine ove dvije škole spojene su u Mješovitu učiteljsku školu, čime je postavljen novi okvir djelovanja ove obrazovne instutucije.  

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, škola nastavlja tradiciju obrazovanja i djeluje pod nazivom Državna mješovita učiteljska škola. U periodu od 1963. do 1972. godine, škola nosi ime Učiteljska škola „Nurija Pozderac“. Međutim, od 1972. godine pa do ratne 1994. škola se zvala Školski centar „Pero Kosorić“. 

Nakon pauze od 22 godine, Učiteljska škola u Sarajevu  ponovo je počela s radom ratne 1994. godine i pod tim imenom obrazovala učenike do 2011. godine, kada je ugašena. Od tada do danas škola nosi naziv Javna ustanova GIMNAZIJA OBALA Sarajevo. 

Naša škola se s pravom ponosi školskom bibliotekom, koja posjeduje oko 10.000 bibliotečkih jedinica. Ova impoznatna riznica naslova je poseban resurs koji služi našim učenicima i profesorima. Među tim dragocjenim jedinicama, nalazi se  oko 300 STARIH KNJIGA (knjige štampane do 1945. godine) koje predstavljaju neprocjenjiv dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine.  

Također, sav bibliotečki fond je obrađen u bibliotečkom programu ProBiblio. Ovaj sistem omogućava svima da putem interneta pristupe i pretraže elektronski katalog fonda naše biblioteke i pronađu sve informacije koje su im potrebne.  

Digitalizacija i mogućnost pretraživanja fonda putem interneta svakako predstavlja savremeni iskorak koji olakšava i omugućava lakši i jednostavniji pristup informacijama i doprinosi očuvanju kulturnog naslijeđa.